24. tra 2012.

Put starinske tehnike

U sklopu portala OMNIS ART u rubrici "Blog" jednom mjesečno možete pratiti zanimljive postove koji će vas voditi kroz tehniku heklanja. 
Upravo je objavljen prvi dio pod naslovom "Heklanje, kukičanje-put starinske tehnike".
U isto vrijeme moći ćete ih pratiti i na mojem blogu.
Evo, kako to izgleda...







Blog

  • Heklanje, kukičanje - put starinske tehnike

  • HEKLANJE, KUKIČANJE
    Slika br. 1 (002.jpg)
    KRATAK OSVRT U POVIJEST
    Za arheologe nikada nije bio problem odrediti vremenski period u kojem su nastali različiti artefakti, predmeti od stakla, grnčarija ili kosti. Međutim, tkanina je predstavljala veliki izazov, samim time što se teško odupirala zubu vremena jer je biorazgradiva. Pouzdano je da neki od najstarijih primjeraka tkanine potječu iz Egipatskih grobnica. Iz tog razloga je teško slijediti porijeklo heklanja, jer je sačuvano tek nekoliko starih primjeraka. Postoje neke teorije da je tehnika slična heklanju mogla postojati već 1500 godina prije Krista.
    PUT STARINSKE TEHNIKE
    Poznato je da se ta jedinstvena tehnika kroz razne uratke pronašla od Kine, Turske, Afrike, Europe do Sjedinjenih Američkih Država i Južne Amerike.  Italija je bila poznata po izradi fine čipke kojom su opatice ukrašavale crkvene odore i ukrase. Ta se tehnika proširila i u Španjolsku i Irsku, također zahvaljujući opaticama.
    IZRADA ČIPKE U EUROPI
    Slika br. 2 (001.jpg)
    Početkom 18. stoljeća, za populariziranje heklanja u Europi, zaslužna je francuska emigrantica Eleonora Riego de la Branchardiere. Nastanila se u Irskoj gdje ju je fascinirala čipka koju su izrađivale opatice u dublinskom samostanu. Osim što je usavršila njihovu vještinu izrade čipke i sama je izmislila nove bodove. Bila je poznata po sposobnosti da svaki čipkani dizajn pretvori u obrazac za heklanje, kako bi se mogao ponoviti. Zaslužna je za razvijanje mnogih tehnika, a između ostalih i za Irsku čipku koja je i dan danas omiljena među ženama. U periodu od 1850-1868. god napisala je i izdala 11  knjiga. Svoj rad je publicirala u vlastitom magazinu „Igla“. 
    PORIJEKLO IMENA
    Slika br. 3 (003.jpg)
    Riječ „crochet“ dolazi od francuske riječi „croche“, a znači kukica. Naziv je nastao zbog samog alata za izradu, a koji se sastoji od igle sa kukicom na vrhu. Kod nas je uobičajeno koristiti izraze heklanje, kukičanje ili kačkanje, i sva su imena nastala ovisno o tome kako nazivamo taj jedinstveni alat. Tako nećete pogriješiti ako kažete heklica, kukica ili kačkalica.
    IZRADA ČIPKE U HRVATSKOJ
    Najstarije čipke u Hrvatskoj izrađivane su u Lepoglavi, na otoku Pagu i na otoku Hvaru. Sigurno ste čuli za lepoglavsku, pašku ili hvarsku čipku, nadaleko cijenjenu i poznatu po svojoj ljepoti. Lepoglava se nalazi u Hrvatskom zagorju gdje se čipka izrađuje na batiće. U Pagu se čipka izrađuje iglom, a na Hvaru se čipka izrađuje od tankih niti agave. Tko se želi uvjeriti u povijesnu vrijednost starih radova, može ih pogledati u Muzeju u Kninu gdje se čuvaju naši najstariji čipkarski spomenici.
    Slika br. 4 (DSCF3253jpg)
     Slijedeći puta ne propustite saznati što je sve potrebno za heklanje. Upoznajte se sa svim priborom koji vam je potreban i osnovama koje su neophodne prije upuštanja u tu divnu pustolovinu, koja na kraju krajeva može rezultirati unikatnim radom!
     Za Vas istražila i slovima naheklala Sonja Kosović
    „Chronology“
    KRATAK OSVRT U POVIJEST
    Za arheologe nikada nije bio problem odrediti vremenski period u kojem su nastali različiti artefakti, predmeti od stakla, grnčarija ili kosti. Međutim, tkanina je predstavljala veliki izazov, samim time što se teško odupirala zubu vremena jer je biorazgradiva. Pouzdano je da neki od najstarijih primjeraka tkanine potječu iz Egipatskih grobnica. Iz tog razloga je teško slijediti porijeklo heklanja, jer je sačuvano tek nekoliko starih primjeraka. Postoje neke teorije da je tehnika slična heklanju mogla postojati već 1500 godina prije Krista.
    PUT STARINSKE TEHNIKE
    Poznato je da se ta jedinstvena tehnika kroz razne uratke pronašla od Kine, Turske, Afrike, Europe do Sjedinjenih Američkih Država i Južne Amerike.  Italija je bila poznata po izradi fine čipke kojom su opatice ukrašavale crkvene odore i ukrase. Ta se tehnika proširila i u Španjolsku i Irsku, također zahvaljujući opaticama.

    IZRADA ČIPKE U EUROPI
    Početkom 18. stoljeća, za populariziranje heklanja u Europi, zaslužna je francuska emigrantica Eleonora Riego de la Branchardiere. Nastanila se u Irskoj gdje ju je fascinirala čipka koju su izrađivale opatice u dublinskom samostanu. Osim što je usavršila njihovu vještinu izrade čipke i sama je izmislila nove bodove. Bila je poznata po sposobnosti da svaki čipkani dizajn pretvori u obrazac za heklanje, kako bi se mogao ponoviti. Zaslužna je za razvijanje mnogih tehnika, a između ostalih i za Irsku čipku koja je i dan danas omiljena među ženama. U periodu od 1850-1868. god napisala je i izdala 11  knjiga. Svoj rad je publicirala u vlastitom magazinu „Igla“. 

     
    PORIJEKLO IMENA
    Riječ „crochet“ dolazi od francuske riječi „croche“, a znači kukica. Naziv je nastao zbog samog alata za izradu, a koji se sastoji od igle sa kukicom na vrhu. Kod nas je uobičajeno koristiti izraze heklanje, kukičanje ili kačkanje, i sva su imena nastala ovisno o tome kako nazivamo taj jedinstveni alat. Tako nećete pogriješiti ako kažete heklica, kukica ili kačkalica.

    IZRADA ČIPKE U HRVATSKOJ 
    Najstarije čipke u Hrvatskoj izrađivane su u Lepoglavi, na otoku Pagu i na otoku Hvaru. Sigurno ste čuli za lepoglavsku, pašku ili hvarsku čipku, nadaleko cijenjenu i poznatu po svojoj ljepoti. Lepoglava se nalazi u Hrvatskom zagorju gdje se čipka izrađuje na batiće. U Pagu se čipka izrađuje iglom, a na Hvaru se čipka izrađuje od tankih niti agave. Tko se želi uvjeriti u povijesnu vrijednost starih radova, može ih pogledati u Muzeju u Kninu gdje se čuvaju naši najstariji čipkarski spomenici.

    Slijedeći puta ne propustite saznati što je sve potrebno za heklanje. Upoznajte se sa svim priborom koji vam je potreban i osnovama koje su neophodne prije upuštanja u tu divnu pustolovinu, koja na kraju krajeva može rezultirati unikatnim radom!

     Za Vas istražila i slovima naheklala Sonja Kosović 

2 komentara:

  1. Haj, Sonja! Baš se divim tvojim radovima, prelijepi su. Pozdrav! Irena, Zagreb, http://novidan-mustrica.blogspot.com/

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Draga Irena, hvala ti puno! Iskreno me veseli kad netko voli i cijeni ručni rad. Hvala.

      Izbriši